Boli vas želudac? Evo što vam pomaže, a što uvijek odmaže…

Pečenje, mučnina, bol i pritisak neki su od neugodnih simptoma dispepsije, a pokreću ih pušenje, alkohol, stres, ali i gladovanje. Potrebno je uravnotežiti prehranu i izbaciti određene namirnice

Zajednički naziv za razne tegobe prilikom probave hrane koji se javljaju u gornjem dijelu probavnog sustava je dispepsija, kaže nutricionistica, dr. sc. Darija Vranešić Bender, piše 24sata.hr.

Procjenjuje se da nešto više od trećine ljudi pati od takvih probavnih tegoba. Pritom se u oko 50 posto dispeptičnih bolesnika nalazi oštećenje gornjeg dijela gastrointestinalnog sustava, najčešće erozivni gastritis ili peptički ulkus želuca i/ili dvanaesnika, dok se u preostalih 50 posto bolesnika ne nalazi takvih promjena, dodaje nutricionistica.

– Dispepsija označava nelagodu nakon obroka ili bol lokaliziranu u gornjem dijelu abdomena. Najčešće se radi o funkcionalnom poremećaju gornjeg dijela probavnog sustava – pojašnjava Vranešić Bender.

Ovo se stanje očituje bolom, pečenjem, osjećajem nelagode i mučnine u želucu, osjećajem pritiska i nadutosti, osjećajem zapunjenosti, sitosti već i nakon malih količina hrane, gubitkom apetita, podrigivanjem i pojačanim ispuštanjem plinova, vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak (tzv. refluks) ili mučninom koju može pratiti i povraćanje.

Poznato je nekoliko čimbenika rizika za pojavu dispepsije, a to su pušenje, pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pića, prekomjeran unos kave (više od šest šalica na dan), neadekvatna prehrana (bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovita prehrana), pretilost, izloženost stresu, upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni), ali i prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitnjače i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti) te infekcija s Helicobacter pylori.

Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati značajnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje probave jer smanjuje bol i nelagodu. Savjetuje se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane s naglaskom na nemasnu i ne suviše začinjenu hranu te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka. Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće te redoviti unos fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, acidofil, kefir). Od pomoći mogu biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje. Hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te pogoduju refluksu. Zato treba izbjegavati prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, češnjak, luk i pušenje. Također, neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak pa i njih treba izbjegavati. To su citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od rajčice, crvena paprika, čili i papar.

NASTAVAK TEKSTA NA SLJEDEĆOJ STRANI

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});

Pages: 1 2

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *